JOHNSONOVO 'VELIKO DRUŠTVO' (GREAT SOCIETY)

Iako su Kennedijevi uspjesi bili oskudni te prekinuti njegovim preuranjenjim ubojstvom, predsjednik Lyndon B. Johnson kroz svoju sposobnost za kompromisom je implementirao mnoge od Kennedijevih planova te planove koje je Truman obećao  napraviti još 1946. Do kasnih 1950-tih. poslije gubitka Francuza 1954. i neuspjeha slobodnih izbora 1955., građanski rat je bjesnio između sjevera i juga. Johnson nastavlja rad svog prethodnika te podržava slanje američkih vojnika u rat u Vijetnamu.

Izbori 1964. godine

Lyndon B. Johnson, teksašanin koji je bio većinski vođa u Senatu prije nego što je postao Kennedijev potpredsjednik, bio je vrhunski političar. Svoj zanat je ispekao kao voditelj izbornih kampanja raznih kongresnika gdje je razvio veličanstvenu sposobnost da stvari dovede do kraja.

Jedan od najsposobnijih i najutjecajnijih senatora pripadao je demokratima te je u izbornoj utrci izazvan od strane Barryja Goldwatera, senatora Arizone te republikanca. Johnson je u svojoj kampanji ponudio liberalni pristup vođenju države dok je kampanja ponuđena od strane Goldwatera bila konzervativna kampanja koja se zalagala protiv širenja federalne moći u ekonomiji i za prava građana.

Johnson je pobijedio sa 61% glasova publike što je bila jedna od rekordnih pobjeda  u američkim presjedničkim izborima. Kao predsjednik želio je iskoristiti svoju moć u eliminaciji siromaštva te omogućiti blagostanje svim članovima društva, a ne samo pripadnicima viših klasa. Njegovi prioriteti bili su smanjenje taksa koje je započeo Kennedy te jednaka prava za sve članove društva.

Njegovi su prioriteti bili kao i od njegovog prethodnika: da smanji poreze i osigura prava građana. Smanjenje poreza je potaknulo gospodarski rast. Akt o pravima građana (The Civil Right Act) iz 1964. je pak postao najutjecajnijim zakonom od doba Rekonsrukcije.

Akt o pravima građana (1964) je stvorio je jednake prilike za sve te spriječio diskriminaciju na religijskoj, nacionalnoj, rasnoj i spolnoj osnovi.Također je odobrio nove ovlasti sudu SAD-a za provođenje tih prava. Akt o pravima građana je viđen kao herojstvo za mnoge.

Do proljeća 1964, počeo je  koristiti ime «VELIKO DRUŠTVO» da bi opisao svoj socio- ekonomski program. Cilj mu je bio da iskorijeni siromaštvo i nezaposlenost pomoću izdašnih dotacija, odnosno učini SAD sličnu europskim zemljama gdje su socijaldemokratske vlade nakon drugog svjetskog rata izgradile državu blagostanja. To su bili prvi koraci prema onome što je nazvao «rat protiv siromaštva ili rat siromaštvu». Rat protiv siromaštva je postao centralni dio programa administracije Velikog društva.

Ministarstvo gradnje i urbanog razvoja je kreirano kako bi se fokusiralo na uzlet i prosperitet gradova. Vijetnamski rat je već do tada uzdrmao ekonomiju. Na red je došla i medicina.  Pod vodstvom Johnsona, Kongres je potpisao i donio:

1. MEDICARE (1965) utemeljenu od strane socijalnog osiguranja. Predstavlja zdravstveni plan za radnike preko 65 god. života bez obzira bili oni umirovljeni ili nezaposleni.
2. MEDICAID (1965): utemeljen novcem od taksa, predstavlja zdravstveni plan za primatelje zdravstvenog osiguranja

Johnsonove legislacije su imale imale utjecaja na različite aspekte američkog života. Državne subvencije su podijeljene umjetnicima i školarcima kako bi ih se ohrabrilo u njihovom daljnjem radu.

Osnovni i srednjoškolski nacrt (1965) je predložen koji zagovara davanje 1-og bilijuna dolara za siromašnu djecu koja pohađaju katoličke škole. 1965 Kongres je ukinuo imigracijske kvote iz 1924.te te je potaknut novi val imigracija.

Imigracijski akt (1965) je ograničio broj novih imigranata na 170,000 godišnje. Dok je imigracija iz nekih dijelova Latinske Amerike još uvijek bila ograničena, ljudi iz Azije, Europe i Afrike su mogli uči u Sjedinjene države na bazi jednakosti.

Veliko društvo je najveći proboj legislativne aktivnosti od doba New Deala, ali potpora građana tom istom društvu je oslabila do 1966. Johnsonove ideje nisu ispunila svoja očekivanja te su neki od najambicioznijih projekata Velikog društva ukinuti. Urbana kriza se po mnogim procjenama i povećala. Ipak, možda zbog velikog društva ili zbog snažnog ekonomskog društva, siromašnost je bar marginalno smanjena.